Cvijet Srebrenice – simbol sjećanja, istine i nade koji je prepoznat širom svijeta
Cvijet Srebrenice, poznat i kao cvijet “Sjećanje”, danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola odavanja počasti žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine. Njegova simbolika nadilazi granice Bosne i Hercegovine, a svake godine uoči 11. jula nose ga hiljade ljudi širom svijeta kao znak sjećanja, solidarnosti i borbe protiv zaborava.
Ideja o izradi Cvijeta Srebrenice realizirana je 2011. godine na inicijativu Udruženja **Gračaničko keranje** iz Gračanice, koje njeguje tradicionalnu bosansku vještinu izrade čipke iglom. Želja članica udruženja bila je stvoriti trajni simbol koji će podsjećati na nevino stradale žrtve genocida, slično kao što mak simbolizira sjećanje na žrtve Prvog svjetskog rata u Velikoj Britaniji.
Cvijet je prvi put predstavljen javnosti 1. jula 2011. godine. Njegov izgled nosi snažnu poruku – bijele latice simboliziraju nevinost i stradanje žrtava, zeleni središnji dio predstavlja nadu i život, dok 11 latica podsjeća na 11. juli 1995. godine, datum kada je počinjen genocid u Srebrenici.
Predsjednica Udruženja “Gračaničko keranje” Azemina Ahmedbegović ranije je istakla da je ideja za izradu cvijeta nastala na prijedlog tadašnjeg reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića, koji je smatrao da Srebrenica treba dobiti prepoznatljiv simbol sjećanja na nevino stradale i trajnu opomenu protiv genocida.
Pored tekstilne verzije, sarajevski umjetnik Mensur Bektić izradio je i filigranski Cvijet Srebrenice od srebra. Njegov rad također ima 11 latica, a svaka od njih sastavljena je od sedam elemenata koji simbolično podsjećaju na oči žrtava i preživjelih. U središtu cvijeta nalazi se zeleni stakleni kamen kao simbol nade.
Bektić je ranije pojasnio da je srebro odabrano zbog historijske povezanosti Srebrenice s eksploatacijom srebrne rude, po kojoj je ovaj grad kroz historiju bio poznat, čime je u jednom simbolu spojio historiju, umjetnost i kulturu sjećanja.
Idejno rješenje Cvijeta Srebrenice izradila je Tuzlanka Jasmina Čamdžić, također na inicijativu dr. Mustafe Cerića. Od nekoliko ponuđenih prijedloga odabran je upravo dizajn koji je tokom godina postao univerzalni simbol sjećanja na žrtve genocida i jedan od najvažnijih znakova kulture pamćenja u Bosni i Hercegovini.
TP
