Javni poziv Pravobranilaštva Republike Srpske za eksproprijaciju zemljišta u centru Vlasenice, formalno obrazložen potrebom izgradnje parking prostora, otvorio je ozbiljna pitanja o stvarnim motivima ovog postupka. Posebno zbog činjenice da se među vlasnicima nekretnina obuhvaćenim pozivom nalaze isključivo bošnjačke porodice čija su imanja generacijama bila dio urbanog jezgra grada.
Među njima je i porodica Salaharević, čija se kuća nalazi na atraktivnoj lokaciji uz gradski trg i postojeći parking. Upravo ta činjenica dodatno podgrijava sumnje da iza administrativne procedure stoji pokušaj uklanjanja posljednjih tragova bošnjačkog prisustva u centru Vlasenice.
Dokumenti Pravobranilaštva pokazuju da su predmet eksproprijacije nekretnine koje su historijski vezane za porodice Salaharević, Kurtagić i druge bošnjačke porodice. Istovremeno, javnosti nije predočeno zbog čega je za projekat parkinga neophodno obuhvatiti upravo te parcele niti zbog čega među vlasnicima obuhvaćenim postupkom nema nekretnina u vlasništvu Srba.
Ovakva odluka ne može se posmatrati izolovano od ratne i poratne historije Vlasenice. Na prostoru današnjeg Trga srpskih boraca tokom rata srušene su bošnjačke kuće, a brojne porodice nikada nisu adekvatno obeštećene za izgubljenu imovinu. Tri decenije kasnije, potomci tih porodica ponovo se suočavaju sa mogućnošću gubitka zemljišta i objekata koji predstavljaju posljednju vezu s njihovim porodičnim naslijeđem.
Posebnu simboliku ima slučaj Nedima Salaharevića, koji godinama obnavlja porodičnu kuću i planira u njoj urediti memorijalni prostor posvećen svom bratu Edinu Salahareviću, nekadašnjem juniorskom reprezentativcu SFRJ i košarkašu Sloboda Dite, ubijenom tokom rata. Zbog toga se među povratnicima sve glasnije postavlja pitanje da li je riječ o urbanističkom projektu ili nastavku politike potiskivanja Bošnjaka iz centra grada drugim sredstvima.
Kada se sve okolnosti stave u isti kontekst – od ratnog rušenja bošnjačkih kuća, preko neriješenih pitanja restitucije i povrata imovine, do najnovijeg postupka eksproprijacije – teško je izbjeći utisak da se radi o kontinuitetu politike koja bošnjačko prisustvo u centru Vlasenice nastoji svesti na minimum.
Zato ovaj slučaj prevazilazi pitanje nekoliko parcela i nekoliko kuća. On otvara mnogo šire pitanje ravnopravnosti, prava na imovinu i odnosa institucija prema povratnicima u mjestu koje još uvijek nosi duboke ratne ožiljke.
