Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine zabilježila najveći priliv novčanih doznaka iz inostranstva otkako se prate ovi podaci. Građani koji žive i rade izvan zemlje poslali su porodicama 4,46 milijardi KM, što predstavlja važnu podršku kućnim budžetima, ali i pokazuje koliko domaća ekonomija zavisi od dijaspore.
Rast priliva nastavljen je i u 2026. godini. U prva tri mjeseca iz inostranstva je stiglo više od pola milijarde eura, odnosno oko 13 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.
Najviše novca u BiH dolazi iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije, skandinavskih zemalja i Sjeverne Amerike, gdje živi veliki broj građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Za mnoge porodice pomoć rodbine iz inostranstva predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda. Penzioner Jovan Vasilić iz Bijeljine navodi da bi bez podrške djece koja rade u Austriji teško mogao pokriti račune, lijekove i druge svakodnevne troškove.
Vasilić, koji je i predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“, upozorava da rast doznaka prati i sve izraženije iseljavanje. Kao jedan od pokazatelja navodi hiljade vodomjera u Bijeljini na kojima mjesecima nema potrošnje, što ukazuje da su brojne kuće prazne ili da njihovi vlasnici u BiH dolaze samo povremeno.
Nekada su građani u inostranstvo uglavnom odlazili privremeno, sa namjerom da zarade i vrate se, dok danas sve češće odlaze cijele porodice koje život nastavljaju u drugim državama.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da doznake iz godine u godinu rastu. Tokom 2021. godine iznosile su 3,04 milijarde KM, godinu kasnije 3,58 milijardi, 2023. godine 3,79 milijardi, dok su 2024. premašile 4,16 milijardi KM. Rekord je dostignut 2025. godine, kada je u zemlju stiglo 4,46 milijardi KM.
Kada se ovom iznosu dodaju strane penzije i druga socijalna primanja, ukupni tekući transferi iz inostranstva u prvom kvartalu 2026. godine dostigli su 1,33 milijarde KM. Iz Centralne banke BiH nisu komentarisali razloge rasta, pojašnjavajući da je njihova uloga prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka.
Ekonomista Admir Čavalić smatra da najveći dio ovog novca nije namijenjen ulaganjima, već pomoći porodicama koje su ostale u BiH. Prema njegovim riječima, doznake ublažavaju posljedice niskih plata i penzija, održavaju potrošnju i značajno utiču na životni standard građana.
Rast doznaka povezuje sa sve većim brojem ljudi koji žive u inostranstvu, ali i sa povećanjem životnih troškova u Bosni i Hercegovini. Upozorava da bi značajnije smanjenje priliva izazvalo pad potrošnje i dodatni pritisak na javne finansije.
Ekonomistica Svetlana Cenić također ističe da novac iz dijaspore čuva kupovnu moć građana i sprečava da dio stanovništva zapadne u teško siromaštvo. Istovremeno, rekordni iznosi pokazuju da je zemlja izgubila veliki broj stanovnika koji danas svojim porodicama pomažu iz inostranstva.
Procjene međunarodnih organizacija pokazuju da izvan Bosne i Hercegovine živi oko 1,6 miliona ljudi koji su rođeni u BiH, dok ukupan broj osoba bh. porijekla premašuje dva miliona.
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić smatra da rast doznaka nije moguće povezivati samo sa novim iseljavanjem. Kako navodi, postoje i prvi pokazatelji povratka dijela građana iz dijaspore.
Prema podacima njemačkog Destatisa, tokom 2025. godine iz Njemačke se u BiH vratilo ili doselilo više od 10.000 ljudi, dok je u Njemačku otišlo oko 13.700 građana. Broj odlazaka i dalje je veći, ali je razlika najmanja u posljednjih 13 godina.
Sve više građana koji rade u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj kupuje nekretnine u većim gradovima BiH, planirajući povratak nakon penzionisanja. Ipak, iseljavanje nije zaustavljeno, pa rekordne doznake istovremeno predstavljaju pomoć porodicama i podsjetnik na veliki broj ljudi koji su zemlju napustili u potrazi za sigurnijim životom.
