Muhamed Hodžić iz Donje Orahovice kod Gračanice već šest godina sa suprugom proizvodi povrće na tradicionalan i ekološki prihvatljiv način. Njihovo domaćinstvo trenutno raspolaže sa dva plastenika, od kojih je jedan površine 100, a drugi 200 kvadratnih metara.
Za proizvodnju organske hrane odlučili su se, kako kaže Muhamed, prije svega zbog želje da svojoj porodici, ali i kupcima, ponude zdravije i kvalitetnije namirnice.
– Svi znamo da je hrana u trgovinama, kada je u pitanju povrće, čista hemija i šest voda to ne može oprati. Zbog toga smo odlučili da proizvodimo organsku hranu i polako smo počeli s proizvodnjom – kazao je Hodžić za Fenu, dodajući da su u planu da prošire proizvodnju.
– Posebno ih interesuje uzgoj jagoda, a iskustvo koje su stekli prethodnih godina daje im dodatnu motivaciju da nastave razvijati svoje domaćinstvo. Organska proizvodnja, nije nužno zahtjevnija od konvencionalne kada je riječ o samom radu, ali zahtijeva mnogo više pažnje, redovnog obilaska i kontrole biljaka.
– Zahtjevnija nije organska proizvodnja, ali jeste ažurnija, jer se preventivno mora tretirati, redovno obilaziti i, što je najbitnije, provjeravati. Svi znamo uzeti hemiju i poprskati, a s druge strane postoje prirodne metode – domaće mlijeko, voda i soda. I od koprive pravimo mješavine. Sve zavisi od toga kako se primjenjuje, preko lista ili kroz navodnjavanje – kaže Hodžić.
U zaštiti biljaka koriste prirodne preparate i materijale koje mogu pronaći na svom imanju ili u neposrednom okruženju. Posebno ističe koprivu, domaće mlijeko.
– Kilogram peletiranog đubriva potopimo u 20 litara vode i ostavimo da fermentira 24 do 48 sati. Nakon toga, jedan litar te tekućine razmutimo u devet litara čiste vode i time prskamo biljke i uspješno suzbijamo puževe. Isti recept, uz ponavljanje tretmana dva puta, primjenjujemo i protiv smrdibuba. Dok sam ne probaš, ne vjeruješ da može. A najefikasnija je kopriva, jer ima minerale i vitamine. Bezbroj puta se može dati biljci i neće joj naškoditi. Također koristimo domaće mlijeko s vodom i sodom, to se samo izmiješa i prska po biljci. Koristimo i ovčiji stajnjak protiv insekata i stvarno mnogo pomaže – ističe Hodžić.
Znanje o biološkoj i ekološkoj proizvodnji uglavnom su sticali kroz razgovore sa starijim proizvođačima, poznanicima, ali i putem interneta.
– Biološku i ekološku proizvodnju učili smo od starih ljudi, poznanika, a koristili smo i neke informacije na internetu. Posebno iskustvo imamo u proizvodnji paprike, koja je jedna od najzahtjevnijih kultura za uzgoj. Razliku između prirodnih metoda i klasične proizvodnje, najlakše je uočiti upravo na biljci. Prirodna metoda najbolje se prepozna na paprici što se tiče bujnosti. Paprika je najzahtjevnija za proizvodnju – kaže Hodžić.
Hodžići sami proizvode i rasad. Sjeme su nabavili, a potom samostalno uzgajali rasadu i isprobavali različite sorte kako bi vidjeli koje najbolje odgovaraju njihovim uslovima proizvodnje.
Iako je zadovoljan rezultatima, Hodžić ukazuje i na problem sa kojim se suočavaju domaći proizvođači – veliko prisustvo uvoznog povrća na tržištu.
– Prezadovoljan sam uzgojem organske proizvodnje, a naše tržište je zasićeno uvozom. U piljari su paprike mnogo skuplje od naših proizvoda – kaže Hodžić.
Za plasteničku proizvodnju, dodaje, od velikog značaja je i pravilno provjetravanje. Biljke se redovno prate i tretiraju ekološkim i biološkim preparatima, a cilj je proizvesti što kvalitetnije povrće bez upotrebe konvencionalne hemije.
Hodžić smatra da domaća proizvodnja ima budućnost, posebno ako potrošači nastave prepoznavati vrijednost proizvoda sa domaćih imanja.
– Svi trebamo da se bavimo isključivo organskom proizvodnjom zbog našeg zdravlja, a kupci uglavnom prepoznaju domaću proizvodnju. Ovom proizvodnjom može se zaraditi jedna prosječna plata – zaključuje Muhamed Hodžić.
(Fena/Autorica: Kadira Šakić)
