Govorili smo mnogo puta na ovom mjestu o temeljnim političkim pojmovima koje naši ljudi teško shvataju, pa se u javnom prostoru često brkaju stvari koje su svuda u svijetu razumljive same po sebi. Svu tu zbrku nameću planski i uporno nacionalisti s obje strane, koji tako dijele Bosnu efikasnije nego što su to činili oružanom agresijom. Nametnuli su nam tako stari pojmovni sistem, po kojem su etničke grupe bile izjednačene s nacijama. Tako je bilo po nekadašnjoj staljinističkoj doktrini, ali već odavno riječ nacija u svijetu ima samo jedno značenje: država, i to niko ne dovodi u pitanje. Ali, to ne odgovora onima koji nipošto ne žele državu Bosnu, državu-naciju koja se zove Bosna, pa uporno tvrde da su bosanski Srbi, Hrvati i Bošnjaci tri nacije, što znači: tri države. Nije njima važno što u svakoj državi na svijetu, uključujući i Srbiju i Hrvatsku, postoji samo jedna nacija i svi građani su iste nacionalnosti. Oni žele da podijele i unište Bosnu i misle da su im sva sredstva dozvoljena. Navikli smo mi odavno na takve falsifikate, ali ostaje pitanje zašto takve termine prihvataju i oni koji, navodno, brane ovu državu, a zapravo je uništavaju svojim neznanjem. Na to pitanje ja još nisam čuo odgovor.
Piše: Jusuf Trbić
====== ====== o ====== ======
Slično je i sa onima koji nikako da shvate razliku u terminima Bošnjak i Bosanac, misleći da se oni međusobno isključuju, pa ako je neko Bošnjak, ne može biti Bosanac, i obrnuto. Što je besmislica. To su dvije različite stvari. Bošnjak (kao i Srbin, Hrvat, Rom, Jevrej i tako dalje) je etnička pripadnost, pojednostavljeno: to je činjenica porijekla, a Bosanac je svaki državljanin Bosne, sviđalo se to njemu ili ne. U reakcijama na neke moje tekstove ove vrste bilo je i konstatacija da je to u redu, ali da Srbi i Hrvati nikad neće pristati da budu Bosanci. Ali, šta ima bilo ko da pristaje ili ne pristaje na to? Da li iko pita nekog Amerikanca, Švajcarca. Nijemca… pristaje li da bude Amerikanac, Švajcarac, Nijemac? Svaki građanin, kad je uzeo dokumente neke države, pristao je tim činom da bude državljanin te države i da poštuje sva prava o obaveze koje iz toga proističu. Za cijelu zemaljsku kuglu svaki državljanin Bosne je Bosanac, i tu nema nikakvih dilema. Onaj ko to ne želi, može, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, da vrati pasoš, ispiše se iz državljanstva i uzme neko drugo. Dotle, on je građanin ove države.
Termin Bosanac je, dakle, oznaka države i državljanstva, a Bošnjak – oznaka pripadnosti jednoj od više etničkih zajednica koje postoje u ovoj državi. Bošnjak može biti ili ne biti musliman, može zastupati različite kulturne, identitetske i obrazovne vrijednosti, ali, sve je to njegov lični izbor i njegova privatna stvar. Kao što bilo gdje u svijetu, recimo u Americi, građanin može biti bilo kakvog porijekla i bilo kakvih kuturnih, vjerskih, rasnih, polnih i ljudskih opredjeljenja, ali, dok ima pasoš te države, on je Amerikanac. Sve ostalo nije važno. Ali, ovakve očigledne činjenice naše nacionalističke poglavice skrivaju maglom laži, mržnje i haosa, jer samo u takvom ambijentu oni mogu postojati i profitirati.Становници Источне Европе
A kako smo, kroz hiljadugodišnju istoriju, došli do pojma Bošnjaci, kao zasebne etnije? Kao što se zna, nekad su svi stanovnici Bosne bili Bošnjaci, različitih religija, i to navodi čak i Ilija Garašanin u “Nečertaniju” iz 1844. godine. Ali, polovinom 19. vijeka Bošnjaci pravoslavne i katoličke vjere odlučili su da poslušaju zov velikodržavnih truba i postali su Srbi i Hrvati, što je njihovo pravo. Ostali su Bošnjaci koji se nisu priklonili ni jednoj od tih strana, čak ni u komunističko doba.
Kako kaže prof. Senadin Lavić, “ime Bosna, u obliku Bosona (grč. Bòσωνα), hronološki je prvi put spomenuo Konstantin Porfirogenet u djelu De administrando imperio (oko 950. godine). Ovo je prvi povijesno potvrđeni spomen imena Bosna iz sredine 10. stoljeća. Historijski spomen imena Bosona kazuje nam da ime postoji otprije, najvjerovatnije već nekoliko stoljeća. Tamo se izričito spominje “to horion Bosona” (τò χωριον Bòσωνα), odnosno “zemljica Bosna”, “oblast Bosna”. Porfirogenet je i u drugim slučajevima koristio za jednu te istu zemlju izraz hora (χωρα) i horion (χωριον), zemlja i zemljica. Porfirogenetov spomen Bosne je prvorazredni historijski izvor koji ima historijsku, kulturološku, politološku, državnopravnu vrijednost za promišljanje Bosne. Njega se ne može ignorirati u znanstvenim analizama… Bošnjaci su autohtoni evropski narod koji stoljećima živi na jedinstvenoj teritoriji i u vrlo starim granicama Bosne. U brojnim historijskim spisima, kakve su primjerice povelje i diplomatska pisma, nalazimo staro ime Bošnjani za narod koji živi u Bosni. Stari etnički oblik Bοσєνικος (Bosenikos), koji se nalazi u titularu bizantijskog cara Mihajla Komnena iz 1166. godine, svjedoči o postojanju starog imena za narod Bosne… Kad franjevci 1291. dolaze u Bosnu, oni zatiču narod, etnikum koji se zove dobri Bošnjani… U poveljama bosanskih banova i kraljeva spominje se ime Bošnjani. To znači da je ono starije i da se za njega već zna. Također, Tvrtko I Kotromanić spominje u poveljama ime Bošnjani…Na Bošnjačkom saboru koji je održan 27. i 28. septembra 1993. godine vraćeno je staro narodno ime Bošnjak za narod koji je do tada imenovan kao Muslimani, a već 1994. dodati su amandmani na Ustav Republike Bosne i Hercegovine gdje je jasno naznačeno da se dotadašnje ime Muslimani ima nadomjestiti imenom Bošnjaci. Time je ponovo prihvaćeno staro historijsko ime za narod.”
Dakle, Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena Bosna, što je slavenizirani oblik ilirskog naziva toga prostora (lat. Bosnensis) i označava stanovnika Bosne. Od polovine 19. vijeka srpska i hrvatska imperijalna politika pretvorila je Bošnjake pravoslavne i katoličke vjere u Srbe i Hrvate, kako bi lakše pocijepali Bosnu. Tako smo dobili tri etnije, od kojih dvije odbijaju da se smjeste pod krov bosanske nacije, kako je to u cijelom svijetu uređeno međunarodnim pravom. Ali, to ne može dugo trajati, jer se međunarodna pravila neće mijenjati zbog nacionalizma malih balkanskih plemena.
Dakle, svako može, kao pojedinac, biti ono što želi biti, ali svi zajedno smo državljani Bosne, Bosanci. Čak i Milorad Dodik.
