Toplotni talas i suša dodatno su pogoršali ionako tešku situaciju u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, a poljoprivrednici upozoravaju da bi posljedice mogle uskoro osjetiti i građani kroz rast cijena hrane.
Predsjednik Skupštine Saveza poljoprivrednika Republike Srpske Mišo Maljčić upozorio je da bi cijene mesa mogle višestruko porasti ukoliko se nastavi smanjivanje proizvodnje u Evropskoj uniji.
„Meso će ići dva do tri puta gore“, kazao je Maljčić gostujući u programu N1.
Istovremeno, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da domaća proizvodnja već sada teško opstaje zbog velikog uvoza i, kako je naveo, nelojalne konkurencije.
KUKURUZ PRED POTPUNIM UNIŠTENJEM, STOČARSTVO POD PRITISKOM
Maljčić je govorio o stanju u Republici Srpskoj, posebno izdvojivši posljedice suše na ratarske kulture.
Prema njegovim riječima, zemljište je ozbiljno isušeno, dok je kukuruz, jedna od ključnih kultura za stočarstvo, pretrpio ogromnu štetu.
„90 posto je potpuno isušen i mislim da su dani vegetacije kukuruza završeni“, rekao je Maljčić.
Takva situacija dodatno bi mogla ugroziti stočarsku proizvodnju, koja se već suočava s niskim otkupnim cijenama i pritiskom uvozne robe.
„Imamo viškove. Jednostavno, ljudi ne znaju šta da rade i od čega da obezbijede svoju egzistenciju“, kazao je Maljčić.
Bićo je stanje u domaćoj poljoprivredi ocijenio kao „skoro pa kritično“. Naveo je da nedostatak vlage i ekstremno visoke temperature već ostavljaju posljedice na biljnu proizvodnju, dok se u stočarstvu bilježi pad proizvodnje mlijeka i drugih proizvoda.
„MESO ĆE BITI LUKSUZ“
Maljčić smatra da bi smanjenje proizvodnje mesa u Evropskoj uniji moglo imati direktne posljedice i na tržište Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, EU sve više nastoji proizvodnju prilagoditi vlastitim potrebama, što bi u budućnosti moglo značiti manje viškova za izvoz u treće zemlje.
„Mi ćemo u tom slučaju morati kupovati po tržišnim cijenama koje će, naravno, za BiH biti dva puta veće nego što su sad, minimalno“, kazao je.
Kao primjer je naveo Dansku, za koju tvrdi da smanjuje proizvodnju u svinjarstvu, dok bi dodatno smanjenje proizvodnje u Njemačkoj i Francuskoj moglo dodatno smanjiti količine mesa dostupne na evropskom tržištu.
„Čim to urade Njemačka i Francuska, oni su smanjili proizvodnju na dovoljne količine za vlastite potrebe i nema više viška“, kazao je Maljčić, uz zaključak da bi meso moglo poskupjeti „dva do tri puta“.
BIĆO: „POLJOPRIVREDA NE INTERESUJE NIKOGA“
Bićo smatra da problem nije samo u klimatskim promjenama, već i u dugogodišnjem odnosu institucija prema domaćoj proizvodnji.
„Živimo u sistemu koji je jako komplikovan i gdje praktično poljoprivreda ne interesuje nikoga“, rekao je Bićo, dodajući da problemi traju između 15 i 20 godina.
Prema njegovim riječima, različiti nivoi vlasti međusobno prebacuju odgovornost, dok domaća proizvodnja iz godine u godinu slabi.
„Svako vuče na svoju stranu, a na kraju proizvodnja propada“, kazao je.
UVOZ POTISKUJE DOMAĆE PROIZVOĐAČE
Bićo je upozorio da domaća proizvodnja trenutno ne pokriva ni 20 posto potreba stanovništva Bosne i Hercegovine.
„Mi ovdje ne proizvodimo ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine, sve ostalo je uvoz. Neke proizvodnje smo čak totalno ugušili“, rekao je.
Maljčić je upozorio da zbog neisplativosti proizvodnje sve veći broj mladih napušta selo.
„Žalosno je da radite 365 dana i kad dođe da podvučete crtu, vi vidite da ste u gubitku. Ne da niste zaradili, nego ste u gubitku“, kazao je.
Bićo, međutim, smatra da problem nije u tome što mladi ne žele raditi u poljoprivredi, već što proizvođači često nemaju kome prodati svoju robu zbog jeftinog uvoza.
Kao primjer je naveo proizvodnju paradajza, gdje domaći proizvođač teško može ostvariti zaradu ukoliko se uvezena roba na tržištu prodaje ispod njegovih proizvodnih troškova.
TRAŽILI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE
Maljčić je naveo da su se predstavnici poljoprivrednika tokom ove godine tri puta sastajali s ministrom vanjske trgovine BiH i direktorom Ureda za veterinarstvo BiH, pokušavajući pronaći rješenja za probleme izazvane uvozom mesa.
Jedan od zahtjeva odnosio se na uvođenje zaštitnih mjera na osnovu statističkih podataka o uvozu, ali su, prema njegovim riječima, dobili odgovor da takve mjere nije moguće provesti.
Maljčić je govorio i o kontroli rokova upotrebe pojedinih mesnih proizvoda, iznoseći tvrdnje da se rokovi kod uvoznog mesa ne poštuju uvijek te da postoje zloupotrebe, posebno na lokalnom nivou.
„NIJE NORMALNO DA UZ SEMBERIJU I POSAVINU UVOZIMO ŽITO“
Bićo smatra da bi domaća proizvodnja mogla biti značajno veća kada bi država osigurala adekvatnu zaštitu i podršku proizvođačima.
Kao jedan od problema naveo je izostanak plavog dizela na državnom nivou, ali i nedovoljnu zaštitu domaće proizvodnje kroz prelevmane i carine u periodima kada domaći proizvođači imaju robu na tržištu.
„Nikad niko od nas nije tražio da se zaustavi totalno uvoz, ali se tražila zaštita domaće proizvodnje, opterećenje, pa da budemo konkurentni“, rekao je Bićo.
Ukazao je i na apsurd uvoza proizvoda koje BiH može proizvoditi vlastitim kapacitetima.
„Nije normalno da pored onakve Semberije, Posavine, mi uvozimo žito za hljeb. Sve se to može ovdje proizvesti. Nije normalno da se uvozi meso, a da Mišo propada sa svojom proizvodnjom“, poručio je Bićo.
POLJOPRIVREDNICI NE VJERUJU U BRZA RJEŠENJA
Maljčić je na kraju izrazio pesimizam kada je riječ o odnosu vlasti prema poljoprivrednoj proizvodnji.
S obzirom na to da je 2026. godina izborna, smatra da će političari građanima ponovo nuditi obećanja, dok će konkretna podrška ljudima koji žive od poljoprivrede izostati.
„Ja iskreno ne očekujem ništa bolju situaciju u BiH od naših političara, bilo kojeg naroda“, rekao je Maljčić.
Poljoprivrednici upozoravaju da bi nastavak smanjenja domaće i evropske proizvodnje mogao dodatno povećati zavisnost Bosne i Hercegovine od uvoza, ali i snažno pritisnuti cijene hrane.
Ukoliko se crne prognoze ostvare, meso bi iz svakodnevne namirnice moglo postati luksuz za sve veći broj građana.
TIP
